https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/kasnjenje-sarajevske-ceste-tramvajska-pruga-zagreb-15637643

Realizacija trenutno najvećeg i najznačajnijeg infrastrukturnog objekta gradonačelnika Tomislava Tomaševića – proširenje i produženje Sarajevske ceste našla se u ozbiljnim problemima.

Još u svibnju gradonačelnik je govorio da bi "već krajem ove godine Sarajevska trebala postati novi južni cestovni ulaz u Zagreb", ali to se neće dogoditi. Izgradnja 1,8 kilometara nove ceste kasni i, kako nam službeno kažu u Gradu Zagrebu, ona će zajedno s novom tramvajskom prugom biti završena u proljeće sljedeće godine. Drugi veliki problem je završetak te tramvajske pruge koja se gradi od Avenije Dubrovnik do Ranžirnog kolodvora.

Kraća pruga

Prema planovima, trebalo se izgraditi 2,25 kilometara pruge, no do proljeća 2026. bit će izgrađeno i u promet pušteno 1800 metara te će se napraviti samo privremeno okretište tramvaja iza ulice Aleksandra Brdarića. U Gradu Zagrebu kazali su nam da se "planirana okretnica ne može izgraditi obzirom da je ista smještena ispod budućeg vijadukta Ranžirnog kolodvora, što je sporazumno dogovoreno između Grada Zagreba i Hrvatskih autocesta. Privremena okretnica stoga se namjerava izvesti u dijelu Sarajevske ulice za čiju je izgradnju zadužen Grad Zagreb".

Da bi se planirano okretište napravilo, Hrvatske autoceste prvo moraju izgraditi vijadukt preko Ranžirnog kolodvora, koji se pristupnom cestom u dužini od oko 200 metara spaja na Sarajevsku cestu. Okretište tramvaja bilo bi smješteno ispod samog vijadukta u prostoru iza hotela Porin i prolazilo oko trećeg stupišta vijadukta. Praktički, gradilište jednog projekta ulazi u prostor drugog gradilišta i postoji mogućnost paralelne izgradnje.

Pitanje dozvole

Osim toga, da se tramvajska pruga zajedno s okretištem Ranžirni kolodvor sada i sagradi, ona ne bi mogla dobiti uporabnu dozvolu do izgradnje vijadukta i tramvaji njome ne bi vozili barem dvije i pol godine. Stoga je odlučeno da se tramvajska pruga privremeno skrati za oko 450 metara i napravi alternativno okretište. Ostatak pruge, zajedno s okretištem i kontaktnom mrežom, gradio bi se po završetku izgradnje vijadukta, odnosno negdje 2028. ili 2029. godine. Privremeno okretište u fazi je projektiranja, a prema neslužbenim informacijama, postoji problem oko otkupa zemljišta na predviđenoj lokaciji što sada u Gradu pokušavaju riješiti.

Paradoksalno je da je vijadukt preko Ranžirnog kolodvora trebao odavno biti završen. Tipična hrvatska priča započela je još 2006. godine kada su novi ulaz u grad preko Ranžirnog kolodvora i Sarajevske najavili tadašnji ministar Božidar Kalmeta i tadašnji zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Bilo je to u vrijeme izgradnje autoceste prema Sisku. Autocesta je u međuvremenu izgrađena, ali novog ulaza u grad nema. Deset godina kasnije, Bandić je s tadašnjom Upravom HAC-a potpisao Sporazum o suradnji na izgradnji prijelaza preko Ranžirnog kolodvora i rekonstrukciji Sarajevske ulice. HAC je sa svoje strane ishodio građevinsku dozvolu, a Bandićeva administracija ništa nije učinila.

Vijadukt

S građevinskom dozvolom u džepu, HAC je 2019. godine najavio natječaj za gradnju vijadukta za početak 2020. godine i početak radova krajem 2020. U toj varijanti objekt je trebao biti završen negdje sredinom 2023. To se, naravno, nije dogodilo. Po dolasku na vlast Tomislavu Tomaševiću projekt produljenja Sarajevske nije bio prioritet. U siječnju 2023. ministar prometa Oleg Butković to je potvrdio za Jutarnji: "Sarajevska je bila interesantnija bivšoj administraciji Grada Zagreba, u ovo vrijeme ona nema prioritet. Sad im je prioritet denivelacija Slavonske avenije". No nekoliko mjeseci kasnije, Butković i Tomašević dogovorili su da se krene u realizaciju ovog projekta. Tomašević je obećao riješiti papirologiju za Sarajevsku, a Butković raspisivanje natječaja za vijadukt preko Ranžirnog.

U Gradu su stvarno ubrzano krenuli rješavati dokumentaciju i godinu dana kasnije odabran je izvođač radova za Sarajevsku. Zapelo je u HAC-u. Odužio se postupak izmjene građevinske dozvole te je natječaj za izvođača vijadukta objavljen tek 27. prosinca 2023. Izvođač se birao punih 15 mjeseci uz produljenje roka za otvaranje ponuda čak pet puta. U ožujku ove godine odabrana je tvrtka Pionir, koja obavlja radove na Sarajevskoj, jer je dala najjeftiniju ponudu. Uslijedile su žalbe, a Državna komisija za kontrolu javne nabave poništila je tu odluku.

HAC potom u rujnu odabire kinesku tvrtku China Road and Bridge Corporation. Ugovor je nakon skoro dvije godine od objave natječaja nedavno potpisan, a izvođač bi u posao trebao biti uveden sljedeći mjesec. Rok za završetak radova je 30 mjeseci. Dakle, vijadukt bi trebao biti završen u svibnju 2028. godine. Ukupna duljina zahvata od spoja na autocestu Zagreb – Sisak do Sarajevske ceste je jedan kilometar, a sam vijadukt dugačak je 714 metara.

Grad svoje radi

Dok se HAC borio s natječajem, Grad Zagreb je krajem 2024. godine otvorio radove na Sarajevskoj cesti. Prvo je krenula izgradnja same ceste, nekoliko mjeseci kasnije i postavljanje tramvajske pruge, što je posao tvrtke Strabag. Originalnim planom predviđeno je proširenje Sarajevske u punom profilu, što uključuje tri kolne trake za automobile u svakom smjeru, obostranu pješačku i biciklističku stazu te zaštitu od buke. Radovima je obuhvaćena izgradnja 1,8 kilometara ceste te 2,25 kilometara tramvajske pruge. U sastavu tramvajske pruge je 8 novih tramvajskih stajališta te tramvajsko okretište.

U Gradu Zagrebu tvrde da je do sada postavljeno približno 850 metara tramvajske pruge, odnosno otprilike do kraja vojarne. U sklopu projekta novo ruho dobila je i obližnja vojarna kojoj je nadograđena ograda, čime se vojska u budućnosti želi zaštititi od ilegalnog fotografiranja iz tramvaja. Na dionici od rotora Zapruđe do vojarne postavljeno je 16 kontaktno-rasvjetnih stupova s temeljima, kao i kabelska kanalizacija ZET-a sa zdencima.

Na dijelu izgradnje prometnice do sada je izvedena kompletna komunalna infrastruktura, koja obuhvaća polaganje novih kanala sanitarne i oborinske odvodnje, izgradnju vodovoda, vrelovoda, javne rasvjete te elektroničke komunikacijske infrastrukture. Također je na cijelom dijelu istočnog kolnika izvedena zamjena slabonosivog tla i mehanički nosivi sloj te su izvedeni piloti i HEB profili zidova zaštite od buke. Ti postavljeni stupovi zaštite od buke posebno upadaju u oči jer su visoki oko pet metara. Na nekim dijelovima su tek metar-dva udaljeni od kuća i stambenih zgrada. Za sve preostale radove ima još oko 6 mjeseci, ukoliko investitori i izvođači ovaj projekt žele završiti u travnju sljedeće godine.