Time value of money (TVM)

Vremenska vrijednost novca (TVM) temeljni je financijski koncept koji prepoznaje da novac koji imate danas vrijedi više od iste količine novca u budućnosti zbog njegove potencijalne sposobnosti zarađivanja. Ovo načelo čini osnovu za mnoge financijske odluke i izračune.

01. Osnovna ideja

Vremenska vrijednost novca koncept je da novac koji sada imate vrijedi više od iste količine novca u budućnosti. To je zato što se novac koji sada imate može uložiti i zaraditi kamatu, čime će s vremenom rasti.

Ključne točke

Sadašnja vrijednost (PV)
- Definicija: Ovo je vrijednost novca koju trenutno imate.
- Primjer: Ako danas imate €100,00, njegova sadašnja vrijednost je €100,00, logično.

Buduća vrijednost (FV)
- Definicija: Ovo je vrijednost novca u budućnosti nakon što je narastao zbog kamata.
- Primjer: Ako uložite €100,00 uz kamatu, to će u budućnosti vrijediti više.

Kamatna stopa (r)
- Definicija: Ovo je postotak koji vaš novac zaradi tijekom vremena.
- Primjer: Ako uložite svoj novac uz kamatu od 5%, on će svake godine rasti za 5%.

Složena kamatna stopa
- Definicija: To znači zarađivati kamatu na svoju kamatu.
- Primjer: Ako uložite €100,00 i zaradite 5% kamate godišnje, nakon godinu dana imate €105,00. Sljedeće godine ćete zaraditi kamatu od €105.00, a ne samo od prvobitnih €100,00.

Ma kamatu od 5% s ulogom od 100, kroz 5 godina

1 - 100
2 - 105
3 - 110.25
4 - 115.76
5 - 121.55

02. Inflacija:

Novac s vremenom gubi kupovnu moć zbog inflacije, čineći budući novac manje vrijednim od sadašnjeg novca.

Inflacija je kao sunce, a novac je sladoled. Želiš da bude dovoljno toplo da možeš lijepo lizati sladoled. Ako je previsoka, sladoled se topi i kapa po podu, prsti ti postanu ljepljivi. Ako je preniska, sladoled je prehladan i ne može se lizati.

• Optimalna inflacija (oko 2%): Ovo je idealna situacija. Novac zadržava svoju vrijednost dovoljno dugo da ga možeš koristiti bez problema. Ekonomija je stabilna, cijene lagano rastu, potrošnja i investicije su poticani.
• Visoka inflacija: Kada inflacija previše raste, novac brzo gubi vrijednost. To znači da cijene brzo rastu, kupovna moć opada i može doći do ekonomske nestabilnosti. Ljudi brzo troše novac prije nego što izgubi još više na vrijednosti.
• Niska inflacija ili deflacija: Kada je inflacija preniska ili postoji deflacija, novac zadržava ili čak povećava svoju vrijednost. Ovo može dovesti do smanjene potrošnje jer ljudi očekuju da će cijene pasti još više, što može usporiti ekonomiju i dovesti do recesije.

Inflacija gura investicije jer tjera ljude, banke, fondove i druge financijske institucije da ulažu novac kako bi njegova vrijednost bila jednaka ili veća u budućnosti. Kada je inflacija prisutna, novac gubi kupovnu moć s vremenom, što potiče ulaganja kao način očuvanja i povećanja vrijednosti novca.

02.01. Kako inflacija potiče investicije.

1. Smanjenje kupovne moći novca: Kada novac gubi vrijednost zbog inflacije, ljudi su motivirani da ulože svoj novac u različite investicijske opcije kako bi održali ili povećali njegovu vrijednost. Umjesto da drže gotovinu koja s vremenom vrijedi manje, oni ulažu u dionice, obveznice, nekretnine i druge investicije.
2. Poticaj za banke i financijske institucije: Banke daju kredite i financiraju projekte kako bi zaradile više od kamatnih stopa nego što bi zaradile držeći gotovinu. Inflacija smanjuje vrijednost novca koji nije uložen, pa su banke motivirane da posuđuju novac poduzećima i pojedincima.
3. Optimalna inflacija: Ekonomisti su se složili da je inflacija od 2% optimalna jer održava ravnotežu između poticanja gospodarskog rasta i sprječavanja pretjerane devalvacije novca. Ova razina inflacije potiče investicije i potrošnju bez izazivanja velike ekonomske nestabilnosti.

02.02. Zašto je 2% inflacija optimalna?

• Stabilnost cijena: Umjerena inflacija od oko 2% pomaže u održavanju stabilnosti cijena, što omogućuje predvidljivost u gospodarstvu. Stabilne cijene olakšavaju planiranje potrošnje i investicija.
• Poticaj za rast: Umjerena inflacija potiče potrošnju i investicije jer ljudi i tvrtke žele iskoristiti svoj novac prije nego što izgubi na vrijednosti. To dovodi do povećane ekonomske aktivnosti i rasta.
• Izbjegavanje deflacije: Niska, ali pozitivna inflacija pomaže u sprječavanju deflacije, koja može dovesti do smanjene potrošnje i gospodarske stagnacije. Deflacija može potaknuti ljude da odgađaju kupnje, očekujući daljnje padanje cijena, što može usporiti gospodarski rast.
• Oportunitetni trošak: Novac koji imate danas može se uložiti kako bi se zaradio povrat, što predstavlja oportunitetni trošak držanja novca za budućnost. Drugim riječima, oportunitetni trošak je potencijalni gubitak dobiti kada odlučite zadržati novac umjesto da ga uložite.

Na primjer, ako imate 100 eura i odlučite ih zadržati umjesto da ih uložite u investiciju koja donosi 5% godišnje, vaš oportunitetni trošak je 5 eura. To je iznos koji biste mogli zaraditi da ste uložili novac umjesto da ga držite.

Kod izrade kalkulacija, skoro pa sve se investicije usporedjuju s S&P500 kao benchmark.

Oportunitetni trošak

Oportunitetni trošak je propuštanje prilike za investiranjem (prinosima) time što držimo kapital u neproduktivnim tipovima imovine (koje stagniraju ili gube na vrijednosti) poput gotovine, automobila, nakita itd.

Uz inflaciju, oportunitetni trošak je također "tihi ubojica bogatstva".