Posljednji primjerci velike njorke, čime je ta ptičja vrsta istrijebljena, ubijeni su 3. lipnja 1844. godine. Velika njorka imala je latinsko ime Pinguinus impennis i zapravo je naziv *pingvin* nastao od njenog imena na jezicima koji su se koristili u sjevernoj i zapadnoj Europi.

Pingvini, koji žive oko Južnog pola, dobili su tek kasnije ime po njoj, jer su europske istraživače izgledom i načinom života podsjećali na velike njorke. Unatoč površnoj sličnosti, pingvini nisu u bliskom srodstvu s velikim njorkama, premda su preuzeli od njih ime. Napomenimo, pingvini žive isključivo na južnoj polutki Zemlje, dok su velike njorke isključivo živjele na sjevernoj.

Velika njorka bila je prilično velikih dimenzija, prosječne visine od 75 do 85 centimetara i težine od oko pet kilograma. Nije mogla letjeti, no bila je izvrstan plivač. Živjela je u velikim kolonijama, s mnogo jedinki koje su se najčešće stiskale jedne uz druge na stijenama. Ljudi su ih uvelike izlovljavali radi paperja, što je dovelo do velikog smanjenja njihovog broja.

Posljednja dva potvrđena primjerka velikih njorki ubijena su na otočiću Eldeyu pokraj Islanda. Taj je otočić sličan strmoj stijeni koja izranja iz mora, a na njemu je nekoć živjela cijela kolonija velikih njorki. Posljednji ubijeni primjerci bili su par koji je imao i izlegnuto jaje, koje je oštećeno prilikom ubijanja roditelja.

[Na današnji dan](https://povijest.hr/nadanasnjidan/istrijebljena-ptica-po-kojoj-su-ime-dobili-pingvini-1844/)

Istrijebljena ptica po kojoj su nazvani pingvini – 1844.