Pripadnici HVO-a su u periodu od 17. do 28. jula, dok su trajali intenzivni napadi na Bugojno sa ciljem da ovladaju ovom srednjobosanskom općinom i priključe je sastavu tzv. Hrvatske zajednice Herceg Bosne, izvršili stravičan masakr u naselju Vrbanja ubivši 45 civila bošnjačke nacionalnosti, starosti od 19 do 82 godine.

Povodom 33. godišnjice od stravičnog zločina Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća odbrane nad Bošnjacima u bugojanskom naselju Vrbanja, Medžlis Islamske zajednice Bugojno i Udruženje građana porodica stradalih “Vrbanja 1993” organiziraju manifestaciju “Vrbanja 1993–2026”, pod nazivom “Šehidima dova, živima opomena”.

Višednevni program počet će u srijedu, 15. jula, u 19.00 sati, polaganjem cvijeća na spomen-obilježju “Čizmine kuće”.

U četvrtak, 16. jula, u džamiji u Vrbanji bit će klanjan akšam-namaz, nakon čega će od 20.30 sati biti proučen kelime-i-tevhid i održan vaz. Gost predavač bit će hafiz mr. Ammar Bašić.

U petak, 17. jula, u 12.45 sati u džamijama na području Medžlisa Islamske zajednice Bugojno bit će proučen Jasin pred duše šehida Vrbanje. Džuma-namaz u džamiji u Vrbanji, s početkom u 13.00 sati, predvodit će glavni imam Medžlisa Kemal-ef. Tokmić.

Istog dana, u 21.00 sat, na Centralnom spomen-obilježju u Vrbanji bit će održana večer ilahija i kasida, na kojoj će nastupiti hor “Aksaray”.

Program će biti nastavljen u subotu, 18. jula, prijemom gostiju u prostorijama Medžlisa Islamske zajednice Bugojno u 10.00 sati. Pola sata kasnije bit će proučena Fatiha i položeno cvijeće na Centralnom gradskom šehidskom spomen-obilježju.

U 11.00 sati planirani su učenje Fatihe i obraćanje gostiju kod spomen-obilježja u Vrbanji, dok će u 12.00 sati biti upriličen obilazak šehitluka u Vrbanji i Vrpeći.

Manifestacija će biti završena u nedjelju, 19. jula, pohodom “Put spasa – Vrbanja 2026”, koji će početi u 8.00 sati ispred džamije u Vrbanji.

# Šta se dogodilo u Bugojnu u julu 1993. godine?

Bugojno je bila posljednja općina u kojoj je HVO napao jedinice Armije RBiH, počeo hapsiti i ubijati civilno stanovništvo. Bilo je to u periodu od 17. do 27. jula 1993. godine.

Bugojanska brigada HVO-a Eugen Kvaternik otpočela je napad na Bugojno 17. jula 1993. godine na dijelove grada sa bošnjačkim stanovništvom, na objekte koji su bili pod kontrolom Armije RBiH, sa ciljem da konačno stave pod svoju punu (političku i vojnu) kontrolu grad i cjelokupnu teritoriju općine Bugojno. Drugim riječima, cilj je bio uspostaviti vlast tzv. Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u punom kapacitetu, eliminirati legalne organe vlasti Republike BiH i njenu oružanu silu - Armiju RBiH.

Pripadnici HVO-a su u periodu od 17. do 28. jula, dok su trajali intenzivni napadi na Bugojno sa ciljem da ovladaju ovom srednjobosanskom općinom i priključe je sastavu tzv. Hrvatske zajednice Herceg Bosne, izvršili stravičan masakr u naselju Vrbanja ubivši 45 civila bošnjačke nacionalnosti, starosti od 19 do 82 godine.

U tom sukobu HVO je izgubio, povukao se sa teritorije općine Bugojno i povukao sa sobom najveći dio hrvatskog stanovništva. Do tada je grad bio u djelomičnom okruženju HVO-a. 

Da je tada palo Bugojno pod kontrolu HVO-a, a budući da su se u tom periodu odvijali mirovni pregovori, pregovaračka pozicija bosanske delegacije bila bi daleko teža, nastavak rata bi bio neizvjestan te bi sam opstanak države BiH bio u pitanju. Ciljevi Udruženog zločinačkog poduhvata, onako kako ih je definisao Haški sud, bili bi u potpunosti ostvareni. 

  
O kakvim se jedinicama HVO-a radi najbolje govore snimci iz tog perioda iz Bugojna. Jedna od najpoznatijih fotografija iz proteklog rata koja prikazuje vojnike HVO-a sa nacističkom zastavom zabilježena je upravo u Bugojnu. Razmjere destrukcije koju je ovaj grad pretrpio tokom napada HVO-a pokazuje i uništena čuvena Sultan-Ahmedova džamija u centru Bugojna. 

# Ubijeno 45 Bošnjaka, samo jedan zločinac HVO-a osuđen

Ignorantski odnos prema žrtvama zločina u Bugojnu sistemski pokazuje Tužilaštvo BiH. Uprkos tome što porodice godinama traže pravdu, za zločin koji su počinili pripadnici HVO-a do sada je procesuirana samo jedna osoba - **Slavko Šakić**.

Pretprošle godine je **Udruženje građana Porodice stradalih Vrbanja 1993.** jasno zatražilo od Tužilaštva BiH da promijeni odnos prema žrtvama ovog stravičnog zločina i da konačno podigne optužnice.

***"Pozivamo Tužilaštvo BIH i da promijeni svoj odnos prema našem Udruženju, ali i prema porodicama žrtava. Kako bi bar u budućnosti izbjegli selektivan pristup zločincu i žrtvi, Tužilaštvo pozivamo samo da radi svoj posao i podigne optužnicu protiv svih odgovornih. Nesumnjivo, Tužilaštvo za to ima dovoljno materijala, čak i kada bi uzeli u obzir samo one dokaze koje im je za konkretne događaje i odgovorne počinioce, dostavilo naše Udruženje u proteklim godinama.***

***U pravilu na naše upite Tužilaštvo je ostalo nijemo, tromo i nezainteresovano ili nam je u najboljem slučaju davalo šture, površne odgovore, bez empatije ili barem profesionalizma"***, navodi se u saopštenju ovog Udruženja iz 2024. godine. 

Od tada do danas ništa se nije promijenilo. Tužilaštvo BiH i dalje ignoriše bugojanske bošnjačke žrtve.

Vrbanja masakr: Pripadnici HVO i HV ubili 45 civila bošnjačke nacionalnosti (17-28. juli 1993)